Kako pobuditi kreativnost kod djeteta?

Što je kreativnost?

Kreativnost je pojam koji označava misaone procese kojima se dolazi do rješenja, ideja, umjetničkih oblika, teorija ili proizvoda koji su jedinstveni i novi. Sam termin potječe od latinske riječi creare, što znači stvarati, proizvoditi stvari koje nisu ranije postojale. Kreativnost je proces koji povezuje naše prethodno iskustvo, odgovore na stimulanse (objekte, simbole, ideje, ljude, situacije) i stvaranje najmanje jedne jedinstvene kombinacije.

Karakteristike kreativnosti su:

• originalnost – sposobnost da se otkriju potpuno nove ideje;
• fleksibilnost – lako napuštanje uobičajenih rješenja;
• redefinicija – nova upotreba sadržaja;
• tolerancija prema neodređenosti – prihvaćanje suprotnih i nelogičnih rješenja;
• fluentnost – proizvodnja velikog broja ideja;
• elaboracija – razrađivanje originalne ideje do detalja.

Kreativnost se, po pravilu, povezuje s divergentnim mišljenjem, čija je osnovna karakteristika traganje za što više rješenja određenog problema. Divergentno mišljenje podrazumijeva produkciju ideja, elastičnost mišljenja, otkrivanje novih puteva rješavanja jednog te istog problema. Ovaj tip mišljenja dominantan je u umjetnosti, ali je neophodan i u mnogim fazama znanstvenog rada.

Kako pobuditi kreativnost kod djeteta?

Mnogi roditelji pretpostavljaju da je kreativnost urođeni talent koji njihova djeca imaju ili nemaju. Međutim, kreativnost nije urođeni talent, već vještina koja se može i mora razvijati od najranijeg djetinjstva. Ono što naslijedimo niz je mogućnosti, a na nama je da djeci maksimalno pružamo podršku u razvijanju njihovih potencijala.

Kako to učiniti?

• Popustite kontrolu. Roditelji koji nerijetko imaju potrebu nadgledati i kontrolirati, zapravo poništavaju spontanost i samopouzdanje koje je u osnovi kreativnog duha djeteta.
• Inspirirajte upornost. Sva kreativna energija u svije neupotrebljiva je ukoliko krajnji proizvod nije dovršen. Pokažite poštovanje i pohvalite djetetov trud prilikom svakog njegovog pothvata. Potisnite potrebu da dovršavate kreacije umjesto djeteta.
• Tolerirajte „neobičnosti“. Dajte djetetu do znanja da nije najvažnije pronaći „točan“ odgovor ili rješenje, već da se podjednako cijene i ona rješenja koja su unikatna, inovativna i maštovita.
• Stvorite kreativno okruženje. Materijali za kreativno izražavanje trebali bi biti uvijek dostupni mališanima za igru. Neka na raspolaganju, primjerice, imaju: knjige i slikovnice, pribor za crtanje, stvari uz pomoć kojih se mogu proizvoditi novi zvukovi (npr. limene kutijice), glinu i drvene kockice. Što se igračaka tiče, fokusirajte se samo na one od kojih se mogu stvarati razni novi oblici.
• Ohrabrite dijete da sanjari. Ponekad će mališan sjesti i procesuirati stvari koje se događaju oko njega ili koje se tek trebaju dogoditi. Sanjarenje je zapravo metoda pomoću koje djeca u „sebi“ rješavaju zagonetke ili probleme.
• Ponudite, ali ne radite pritisak. Kreativnost se ponekad ne može forsirati. Ponekad nije potrebno planirati kreativne aktivnosti, već samo pustiti dijete da se samo dosjeti što će sljedeće poduzeti.

Pobuđivanje kreativnosti kroz dječju igru

Dječja igra jedan je od načina na koji se može utjecati na razvoj kreativnosti. Kroz igru djeca istražuju i otkrivaju svijet oko sebe te usvajaju nova znanja i koncepte u odnosu s drugima – vršnjacima i odraslima. U nastavku slijedi nekoliko prijedloga igara kojima možete pobuđivati kreativnost kod svojega djeteta.

Prijedlozi igara za pobuđivanje kreativnosti kod djeteta

Pričamo priče. Ovu igru može igrati više djece ili ukućana. Započnite priču s nekoliko rečenica, a svaki sudionik neka je nastavi s po nekoliko rečenica prema svojoj želji ili mašti.

Kreativni pokret. Pretvarajte se u igri da ste razne životinje i imitirajte njihove pokrete. Neka dijete pokuša na tri minute biti zmija, tigar, žirafa i sl. Na taj će način vježbati razne grupe mišića, ali i izražavati svoju osobnost kroz specifičnu gestikulaciju i kretnje.

Pogodi tko sam? (Pantomima). Bez da kaže jednu riječ, dijete pokušava imitirati neki objekt. To može biti avion u letu, pijetao koji skače po dvorištu, kamion koji iskrcava teret ili sat koji pokazuje vrijeme. Ostali moraju pogoditi što dijete nastoji prikazati.

Vježba osjeta. Potaknite dijete da koristi osjetila na neobične načine. Neka zatvori oči i pogodi što ste mu stavili u šaku. Potom neka zatvorenih očiju pogodi o kakvom se zvuku radi, a vi promiješajte karte, pokidajte papir, vucite noge po parketu, tresite novčiće u rukama i sl.

Pitajte pitanja koja imaju niz odgovora. Svaki put kada dijete pitamo nešto na što postoji više odgovora, zapravo ga potičemo na kreativno razmišljanje. Na primjer, ako razgovaramo o vodi, djetetu možemo postaviti sljedeća pitanja: Za što sve koristimo vodu?, Što pluta na vodi?, Kako nam voda pomaže?, Zašto je voda hladna?, Što uvijek ostaje pod vodom?, Koje boje može biti voda? i sl.

Pitanja koja započinju sa „Što bi se dogodilo da…?“ Ova pitanja zabavna su i djeci i odraslima jer potiču maštu i humor. Tako, primjerice, možete pitati: Što bi se dogodilo da drveće na zemlji postane plavo? ili Što bi se dogodilo da sutra nestanu svi automobili sa zemlje?

Gradimo i konstruiramo. Potaknite djecu da od kartonskih kutija, špage, papira, tkanine ili nekog drugog materijala kojeg imate, naprave stroj, robota, svemirski brod, kućicu ili nešto što im treba za igranje. Možete im zadati i neku širu temu, poput očuvanja okoliša, pa neka sami osmisle stroj koji bi mogao zbrinjavati otpad, saditi cvijeće ili čistiti ulice.

Slijedi vođu. Dijete koje je vođa kreće se i gestikulira po želji, a ostali moraju slijediti vođu i ponavljati sve njegove pokrete.

Igre u pijesku ili igre glinom. Pokušajte motivirati dijete da modelira neobične i maštovite oblike koji nisu dvorac ili toranj. Koristite pri tome razne rekvizite.

Pitajte ih o promjenama. Jedan od načina da pomognemo djeci razmišljati kreativno je da ih potaknemo da izmjene stvari s ciljem da im više odgovaraju. Na primjer, možemo ih pitati: Što bi za tebe imalo bolji okus da je slađe?, Što bi bilo još ljepše da je malo manje?, Što bi bilo još zabavnije da je još brže?, Što bi bilo uzbudljivije da može ići unatraške i sl.

Navedeni prijedlozi nisu jedini kojima se može pobuđivati kreativnost kod djece. Mogućnosti je pregršt, samo ih je potrebno prepoznati i iskoristiti. Zapamtite! Sam kreativni proces mnogo je važniji od rezultata. Stoga nemojte biti opterećeni postignućima djeteta i uživajte u kreativnoj igri. I neka ona nikada ne prestane!

Maja Filek, mag. paed / mag. educ. philol. croat.